Novosti

Rad u Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje (TICM) podrazumijeva suradnju s različitim poslovnim partnerima kojima se pružaju usluge savjetovanja, edukacije i informiranja. Značajni resursi su usmjereni u organizaciju neformalnih obrazovnih programa odraslih osposobljavajući ih za trenutna i buduća radna mjesta. Uzevši u obzir važnu ulogu TICM-a u području cjeloživotnog obrazovanja na području Međimurske županije, jasna je i potreba za neprestanim ulaganjem u jačanje profesionalnih kompetencija njegovih djelatnika. S tim ciljem pripremljen je i treći TICM-ov Erasmus+ projekt Obzor znanja koji je odobren za financiranje tijekom 2019. godine. Nakon prve mobilnosti  radi sudjelovanja u tečaju usvajanja tehnika za poticanje kreativnosti, kritičkog mišljenja i suradnje u nastavi uslijedila je mobilnost posvećena drugom, ne manje važnom, području mekih vještina.

Pomoćnica direktora, Sana Đukes, od 29. veljače do 6. ožujka 2020. godine boravila je u portugalskom glavnom gradu kako bi aktivno sudjelovala u strukturiranom programu razvoja socijalnih vještina (eng. Gaining Social Skills) u organizaciji ustanove za obrazovanje odraslih Anatolia Education. Domaćin mobilnosti od 2015. godine do danas organizirao je više od 320 tečajeva s 6500 sudionika na kojima je ulogu predavača imalo 55 stručnjaka. Petodnevnu edukaciju vodio je edukator Linas Staršelskis, osnivač i direktor poduzeća Efektas Group iz Latvije, specijaliziran za edukaciju iz područja osobnog i profesionalnog razvoja te poduzetništva.

Sudionici tečaja Gaining Social Skills s predavačem

Kroz praktičnu i vještinama usmjerenu edukaciju prožetu igranjem uloga, simulacijom životnih situacija, raspravom i stalnim propitkivanjem teorijskog dijela nastave te izvan-učioničkim radom polaznici tečaja uspješno su svladavali izazove suradnje i komunikacije. Razvijali su vještine izražavanja vlastitih i razumijevanja tuđih emocionalnih stanja, aktivnog slušanja i empatije. Naučili su ponešto i o tome kako ovladati vlastitim stresom i ljutnjom te kako se svidjeti drugima. Naposljetku, stekli su znanje kako osobe iz okruženja (bliske osobe, poslovne suradnike, učenike) motivirati na pozitivno ponašanje. Djelić radne atmosfere vidljiv je u galeriji fotografija.

ALI ZAŠTO UOPĆE UČITI O SOCIJALNIM VJEŠTINAMA?

25 knjiga za jačanje vlastitih socijalnih vještina…
12 načina kako poboljšati socijalne vještine…
10 svakodnevnih navika koje će značajno unaprijediti vaše socijalne vještine…
7 ključnih socijalnih vještina potrebnih za poslovni uspjeh…
5 jasnih pokazatelja nedostatka socijalnih vještina…
1 jednostavan način za razvoj društveno poželjnih socijalnih vještina…

Ovo su samo neki od 1,6 milijuna rezultata pretraživanja pojma „social skills“ koji već na prvu ukazuju na aktualnost teme. Potreba jačanja socijalnih vještina proizlazi iz činjenica kako su ljudi društvena bića a stvaranje i održavanje kvalitetnih međuljudskih odnosa je preduvjet kako za osobni razvoj tako i za poslovni uspjeh.

Po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, socijalne vještine predstavljaju sposobnost prilagođavanja i pozitivnog ponašanja koja omogućuje osobama da uspješno ovladavaju zahtjevima i izazovima postavljenima pred njih svakog dana. Učimo ih cijeli život i u različitim socijalnim skupinama, počevši od obitelji, nastavljajući u školskoj sredini, u radnom okruženju kao i u mnogim drugim društvenim okolnostima i aktivnostima u kojima sudjelujemo. Uglavnom ih razvijamo i mijenjamo nesvjesno, kopiranjem tuđeg ponašanja, metodom pokušaja i pogrešaka te spontanim reagiranjem na određene životne situacije.

KOJE SOCIJALNE VJEŠTINE SU PRESUDNE ZA USPJEH?

Iako je lista socijalnih vještina neiscrpna, većina istraživača slaže se kako postoji 10 osnovnih socijalnih vještina presudnih za osobno zadovoljstvo te akademski i poslovni uspjeh pojedinca. Opis svake donosimo u nastavku.

Aktivno slušanje drugih. Proces socijalizacije osim na pričanju počiva i na slušanju. Iako uglavnom više volimo govoriti nego slušati, u svakoj interakciji drugoj strani uvijek trebamo dati priliku da izrazi vlastite stavove, informacije i osjećaje o predmetu razgovora. Nakon shvaćanja odslušanog, važna je i pravilna reakcija sugovornika.

Konkretna preporuka za jačanje vještine: Svi se dobro sjećamo igre pokvarenog telefona čiji cilj nije ništa drugo nego poslušati, zapamtiti i proslijediti zaprimljenu poruku. Druge tehnike koje možemo koristiti za jačanje ove vještine su 20 pitanja, Simon kaže i različite storytelling tehnike.

Poštivanje pravila. Da se pravila moraju slijediti učimo već u najranijoj dobi. Bez njih, mnoge situacije koje uključuju više ljudi rezultirale bi kaosom. Zamislite da čekate u redu u poslovnici banke. Bez pravila, osobe koje su pristigle prije vas možda bi bile uslužene prije, i obratno, a vi nikada ne biste znali kada ćete i hoćete li uopće doći na red.

Konkretna preporuka za jačanje vještine: Svaka društvena igra poput Scrabble ili Monopoly ima svoja pravila koja trebamo slijediti. Uvijek je poznato tko je na redu, koji korak treba poduzeti i kakvo ponašanje vodi do ostvarenja cilja (tj. pobjede). Svi bismo trebali znati kako treba i kako ne treba komunicirati, koje je prihvatljivo, a koje neprihvatljivo ponašanje na radnom mjestu, što smijemo a što ne smijemo činiti u određenim javnim prostorima, itd. Obratite pažnju na pisana pravila, etičke kodekse i standarde ponašanja.

Traženje pomoći prilikom nerazumijevanja. Iako često u potpunosti ne shvaćamo drugu stranu, vrlo rijetko je zapravo molimo za pojašnjenje. Nepriznavanje nerazumijevanja dovodi do zbunjenosti i potencijalnog sukoba. Kako bismo navedeno izbjegli može nam pomoći jednostavno pitanje „Možeš li molim te objasniti što točno misliš?“.

Ignoriranje distrakcija. U razgovoru, naš isključiv fokus mora biti na našem sugovorniku. Skretanje pogleda u stranu, promatranje prolaznika i slušanje drugih glasova u okruženju nepristojne su radnje koje odašilju poruku da nam sugovornik baš i nije važan. Ako su distrakcije neizbježne, preporučljivo se preseliti u prostor prikladniji za razgovor.

Odmjeren kontakt očima izrazito je važan u komunikaciji. „Slušam. Razumijem. Stalo mi je.“ osnovne su poruke koje odašiljemo našim sugovornicima kada održavamo kontakt očima.

Jednostavna vježba za jačanje vještina: Moderator dijeli osobe u parove. Jedan član para – osoba „A“ odlazi u stranu sa zadaćom osmišljavanja petominutne priče koju će kasnije podijeliti sa svojim parom (npr. opis prošlog putovanja, nekog događaja, dana na poslu). Drugi član para –  osoba „B“ ostaje s moderatorom i od njega dobiva konkretne upute kako se ponašati tijekom slušanja priče svog para. U prvom krugu, „B“ s „A“ nastoji graditi odnos. Prilikom slušanja priče osobe „A“, osoba „B“ održava kontakt očima, kima glavom, 3-5 sekundi suptilno imitira ponašanje osobe „A“, na istoj je energetskoj razini (neverbalni segment), koristi iste termine kao osoba „A“ te potvrdne fraze (Da, Vidim, Ahaa, …) i postavlja pitanja vezana uz sadržaj priče (verbalni segment). Na kraju svi zaključe kako su se u ovakvoj komunikaciji osjećali ugodno i pozitivno, prije svega – jer su dobili na važnosti. U drugom krugu, uloge se mijenjaju. Osoba „B“ priča svoju priču osobi „A“ koja čini sve suprotno u odnosu na ponašanje iz prvog kruga te rezultira narušavanjem odnosa. Navedena igra u konačnici potvrđuje osnovno komunikacijsko pravilo:

55% cjelokupne komunikacije se odnosi na neverbalnu komunikaciju,
38% na intonaciju
a samo 7% na sadržaj!

Promjena uloga u komunikaciji. Nitko ne uživa u komunikaciji monopoliziranoj od strane jedne osobe. Uvijek treba drugoj strani dozvoliti da se izrazi, što u komunikaciju unosi dinamiku, neočekivane momente i dopušta konstruktivnu razmjenu ideja, mišljenja i informacija.

Konkretna preporuka za jačanje vještine: Za promjenu uloga u komunikaciju preporučamo koristiti naizmjenično pričanje priče (tzv. popcorn storytelling). Osoba započne priču prvom rečenicom, druga osobe nastavlja priču dodajući novu rečenicu, i tako u krug unutar određenog vremenskog ograničenja. Svaka sljedeća rečenica mora se nadovezivati na prethodnu, odnosno priča na kraju mora činiti cjelinu.

Ovladavanje vlastitom ljutnjom i drugim negativnim reakcijama. Samokontrola je važna socijalna vještina koja se savladava tokom života. Uglavnom ovisi o našim crtama osobnosti, stoga je nekima potrebno mnogo truda i rada da se na mirni način suoče i s banalnim stresnim situacijama,  dok drugi i na ozbiljne probleme reagiraju smireno.

Konkretna preporuka za jačanje vještine:  Zapišite što vas je uznemirilo – usredotočenošću na pisanje, počinjemo i racionalnije razmišljati te vrlo često tijekom pisanja postajemo svjesni kako situacija koja nas je navela na ljutnju i nije tako uznemirujuća kako smo na prvu mislili.

Odgovornost za vlastito ponašanje. Ljudi cijene preuzimanje odgovornosti za vlastite postupke. Iako prošle postupke ne možemo promijeniti, na istima možemo (na)učiti.

Konkretna preporuka za jačanje vještine: Svi znamo priču o dječaku koji je svaki puta kad je izgubio kontrolu, na preporuku oca, zakucao jedan čavao u ogradu. Redovito se podsjećajte kakav utjecaj vaše ponašanje ima na osobe u vašoj blizini.

Obzir prema drugima. Živimo u užurbanim i stresnim okolnostima. Jednostavno – nemojmo otežavati drugima ukoliko im ne možemo pomoći.

Činjenje dobrih djela za druge. Osim što bliskoj osobi, suradniku, učeniku ili tad nepoznatoj osobi možemo pomoći, pomažući drugima stvaramo i dobru reputaciju sebi ali i osjećaj zadovoljstva.

U trenutnoj situaciji pandemije koronavirusa osim strogog pridržavanja uputa nadležnih tijela čime pokazujemo obzir prema drugima, pozvani smo olakšati život starijima, bolesnima i drugim pripadnicima rizičnih skupina, obavljajući za njih poslove koje se njima ne preporučuju. Ovo je prava prilika da pokažemo svoju humanost, altruizam i dobru volju.

ERASMUS+ KAO PRILIKA ZA PROFESIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ ORGANIZACIJE

Stečeno znanje i praktične tehnike razvoja socijalnih vještina, Sana će iskoristiti na radnom mjestu i u edukaciji ciljnih skupina TICM-a. U fokusu projekta Obzor znanja su odrasli učenici koji zahtijevaju pristup nastavi koji nikako nije tradicionalan, jednosmjeran i tipični učionički. Odrasli su tijekom godina stekli bogato životno iskustvo koje pažljivim pristupom edukator znalački treba iskoristiti za njihovo daljnje usavršavanje. Željeni ishodi učenja se mogu jedino postići optimalnom kombinacijom stručnog znanja te andragoških i mekih vještina edukatora. Prethodna tri projekta TICM-a financirana Erasmus+ sredstvima upravo zaokružuju ovu cjelinu pozicionirajući tako TICM središnjim mjestom u Međimurskoj županiji za neformalno obrazovanje odraslih.

Ova objava odražava isključivo stajalište autora objave i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze