Direktor Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje Ivan Plačko sudjelovao je od 3. do 7. kolovoza 2026. godine na Erasmus+ stručnom tečaju „Experience Environment, Health and Nature Activities“, održanom u Lingenauu, u austrijskoj saveznoj pokrajini Vorarlberg. Tečaj je bio usmjeren na povezivanje tema održivosti, zaštite okoliša, zdravlja, tjelesne aktivnosti i iskustvenog učenja u prirodi te na njihovu primjenu u različitim oblicima obrazovanja. Program je kombinirao praktične radionice, aktivnosti na otvorenom, upoznavanje lokalnih primjera održivog razvoja i metode koje se mogu prenijeti u svakodnevni obrazovni rad.
Mobilnost je provedena i financirana u okviru Erasmus+ projekta „Aurora znanja“, koji Tehnološko-inovacijski centar Međimurje provodi od 1. rujna 2025. do 30. studenoga 2026. godine. Projekt je vrijedan 14.241,00 EUR i u potpunosti je financiran sredstvima programa Erasmus+, u okviru KA1 – Mobilnost u svrhu učenja za pojedince. Aurora znanja pokrenuta je kao odgovor na sve izraženiju potrebu lokalne zajednice za znanjima o klimatskim promjenama, održivom načinu života i društveno odgovornom poslovanju, a jedan od njezinih glavnih ciljeva je jačanje kapaciteta TICM-a u području održivosti, ekoloških inovacija i primjene zelenih praksi u svakodnevnom životu.
U sklopu projekta šest edukatora TICM-a sudjeluje na stručnim tečajevima diljem Europe, pri čemu se obrađuju teme poput kružnog gospodarstva, održivosti, zelenog obrazovanja, klimatskih politika i aktivnog građanstva. Stečena znanja namijenjena su razvoju novih obrazovnih programa za građane i poduzetnike, s posebnim naglaskom na osobe s manje mogućnosti kojima je pristup cjeloživotnom obrazovanju otežan zbog nedostatka prilagođenih programa ili drugih organizacijskih prepreka. Projektom se istodobno želi potaknuti prijenos europskih dobrih praksi u lokalnu zajednicu i postupno jačati pozicija TICM-a kao regionalnog centra za održivo obrazovanje.
Upravo se sadržaj tečaja u Vorarlbergu vrlo dobro uklopio u navedene ciljeve. Program je polazio od povezanosti okoliša, zdravlja i obrazovanja te od ideje da se znanja i stavovi povezani s održivošću učinkovitije usvajaju kada polaznici nisu samo pasivni primatelji informacija, nego aktivno sudjeluju, promatraju, istražuju i praktično iskušavaju ono o čemu uče. Tijekom mobilnosti stoga se poseban naglasak stavljao na metode koje teme zaštite okoliša i zdravog načina života povezuju s neposrednim iskustvom, kretanjem, prirodom, lokalnom zajednicom i svakodnevnim odlukama pojedinca.
Individualizirani pristup i praktično učenje
Posebnost ove mobilnosti bila je činjenica da je Ivan Plačko bio jedini sudionik tečaja. Iako zbog toga nije bilo moguće u punoj mjeri provesti aktivnosti namijenjene umrežavanju većeg broja polaznika iz različitih europskih zemalja, takva se okolnost pokazala velikom prednošću za kvalitetu stručnog usavršavanja. Voditeljice tečaja mogle su se u potpunosti posvetiti jednom polazniku, prilagoditi sadržaj njegovim interesima i profesionalnom iskustvu te pojedine teme detaljnije povezivati s radom TICM-a i potrebama njegovih ciljnih skupina.
Takav individualizirani pristup omogućio je znatno više prostora za razgovor, dodatna pitanja, razmjenu iskustava i promišljanje o tome kako pojedine metode prilagoditi obrazovanju odraslih. Poseban naglasak bio je na tome da aktivnosti koje se tradicionalno povezuju sa školskim obrazovanjem – poput učenja u prirodi, istraživanja okoliša ili jednostavnih praktičnih projekata – mogu biti jednako korisne u programima cjeloživotnog učenja, edukacijama za građane, radu s ranjivim skupinama ili obrazovanju poduzetnika.
Slika 1. Ivan Plačko iz TICM-a i Eva Kathrein i Akiko Natter-Kubo EdEU KG, Uvodni dio tečaja, upoznavanje s radom institucija, prezentacija tečaja i utvrđivanje mogućnosti za projektnu suradnju.
U programu su predstavljeni različiti načini organiziranja iskustvenog učenja. Među njima su bile aktivnosti „Walk & Talk“, zadaci povezani s pronalaženjem i prepoznavanjem lokalnih biljaka te korištenjem aplikacije za identifikaciju flore, kao i primjeri jednostavnih upcycling projekata. Te su aktivnosti pokazale kako se i relativno jednostavan zadatak može pretvoriti u strukturirano obrazovno iskustvo ako ima jasno definiran cilj i potiče polaznika na promatranje, razmišljanje, razgovor i povezivanje naučenog s vlastitim životnim okruženjem.
Slika 2, 3, 4 i 5 – Uzimanje i analiza uzoraka iz vodotoka, analiza biljnog svijeta pomoću aplikacija.
Održiva prehrana, lokalna proizvodnja i kružno gospodarstvo
Značajan dio programa bio je posvećen održivoj proizvodnji hrane, organskoj poljoprivredi, lokalnim lancima opskrbe i kružnom gospodarstvu. Kroz upoznavanje lokalne ponude hrane i načina proizvodnje obrađivale su se teme podrijetla namirnica, sezonalnosti, kratkih opskrbnih lanaca, odgovornog korištenja resursa i utjecaja svakodnevnih potrošačkih odluka na okoliš.
Takav pristup posebno je koristan u edukacijama o održivosti jer pokazuje da održivi razvoj nije samo tema velikih energetskih, industrijskih ili klimatskih politika. On se očituje i kroz vrlo konkretne svakodnevne odluke: od toga kakvu hranu kupujemo i koliko je daleko proizvedena, preko količine otpada koju stvaramo, do toga popravljamo li i ponovno koristimo proizvode ili ih zamjenjujemo novima.
Praktičan primjer takvog pristupa bila je radionica fermentacije povrća. Aktivnost je na jednostavan način povezala zdravu prehranu, čuvanje hrane, smanjivanje otpada i tradicionalne metode obrade namirnica. Upravo ovakve aktivnosti imaju velik potencijal za buduće edukacije jer polaznik istodobno nešto izrađuje, uči o procesima koji se odvijaju te promišlja o širem kontekstu održivosti i vlastitim navikama.
Slike 6, 7, 8 i 9 – Teorijski i praktični dio radionice fermentacije povrća.
Za TICM je posebno vrijedna spoznaja da kvalitetna edukacija o održivosti ne mora nužno zahtijevati kompleksnu infrastrukturu ili stručnu opremu. Brojne teme moguće je približiti građanima kroz male i dobro osmišljene praktične aktivnosti, koje zatim mogu biti polazište za razgovor o kružnom gospodarstvu, otpadu, lokalnoj proizvodnji, odgovornoj potrošnji, zdravlju ili utjecaju pojedinca na okoliš.
Priroda kao prostor za učenje
Outdoor komponenta bila je jedno od glavnih obilježja tečaja. Program je uključivao hodanje i planinarenje, promatranje prirodnog okoliša te aktivnosti povezane s lokalnim ekosustavima. Među programskim sadržajima bili su odlazak na područje planine Niedere te aktivnosti na Wasserwegu Hittisau, gdje se posebna pozornost posvećuje vodi i ekosustavima koji se razvijaju uz vodene tokove.
Tijekom tečaja naglašeno je da učenje u prirodi ne treba poistovjećivati s običnim izletom ili rekreativnom aktivnošću. Da bi boravak na otvorenom imao obrazovnu vrijednost, potrebno je definirati cilj aktivnosti, prilagoditi je sposobnostima i interesima polaznika, osmisliti zadatak koji potiče promatranje ili istraživanje te nakon aktivnosti omogućiti razgovor i refleksiju.
Slike 10, 11, 12 i 13 – Terenski dio nastave na planini Niedere (1.700 m) na koju vodi žičara Seilbahn Bezau.
Program je pritom posebno vodio računa o uključivosti. Outdoor aktivnosti trebale su se prilagođavati fizičkim sposobnostima sudionika kako bi svi mogli sudjelovati bez osjećaja preopterećenosti. Ovakav pristup iznimno je važan i za buduće TICM-ove edukacije, posebno kod aktivnosti namijenjenih starijim osobama, osobama s invaliditetom ili drugim skupinama kod kojih je potrebno pažljivo prilagoditi trajanje, intenzitet i način provedbe aktivnosti.
Stečena iskustva otvaraju mogućnost osmišljavanja novih obrazovnih sadržaja u kojima se priroda i lokalni okoliš koriste kao prostor za učenje. Takve edukacije mogu uključivati kraće tematske šetnje, prepoznavanje lokalnih biljaka i staništa, praćenje promjena u okolišu, promatranje primjera održivog i neodrživog upravljanja prostorom ili povezivanje lokalnih prirodnih resursa s načinom života i gospodarskim aktivnostima zajednice.
Vorarlberg kao „živi laboratorij“ održivosti
Posebnu vrijednost mobilnosti predstavljalo je samo mjesto održavanja tečaja. Vorarlberg i Bregenzerwald pružaju velik broj konkretnih primjera dobre prakse u području održivog razvoja, zbog čega se teme obrađene na tečaju nisu susretale samo u programu, nego i u svakodnevnom okruženju.
Jedan od najuočljivijih primjera je lokalna graditeljska kultura i korištenje drva kao obnovljivog i regionalno dostupnog materijala. Vorarlberg je međunarodno poznat po suvremenoj drvenoj arhitekturi koja povezuje tradicionalne tehnike s modernim dizajnom, funkcionalnošću i energetskom učinkovitošću. Regionalna arhitektura istodobno se snažno oslanja na lokalno obrtništvo, ekološki prihvatljive materijale i znanje koje se razvijalo generacijama.
Posebno zanimljiv primjer je Werkraum Bregenzerwald u Andelsbuchu, platforma koja povezuje približno 90 regionalnih obrtničkih poduzeća. Riječ je o prostoru u kojem lokalni obrtnici zajednički predstavljaju svoje proizvode, znanja i inovativna rješenja te istodobno čuvaju tradiciju regionalnog obrtništva. Takav primjer vrlo dobro pokazuje kako se održivost može povezati s lokalnim gospodarstvom, dizajnom, inovacijama, korištenjem lokalnih materijala i očuvanjem stručnih znanja u zajednici.
Slike 14, 15, 16 i 17 – Prekrasni alpski krajolici Bregenzerwalda u Vorarlbergu, austrijskoj saveznoj pokrajini koja snažno ulaže u održivi razvoj.
Drugi značajan primjer je regionalna inicijativa Energieautonomie Vorarlberg. Vorarlberg dugoročno nastoji postići stanje u kojem će količina energije koja se troši odgovarati količini energije proizvedene iz regionalnih obnovljivih izvora, s ciljem ostvarenja energetske autonomije do 2050. godine. Aktualna politika naglasak stavlja na smanjivanje potrošnje, energetsku učinkovitost te daljnji razvoj domaćih obnovljivih izvora energije.
U 2026. godini Vorarlberg je dodatno potvrdio smjer svoje energetske politike, usvojivši prioritete za razdoblje do 2030. godine usmjerene na obnovljivu električnu energiju, održivu toplinsku energiju i mobilnost te smanjivanje ovisnosti o fosilnim gorivima.
Vrlo je zanimljiv i primjer KäseStrasse Bregenzerwald, koja nije samo turistička ruta nego mreža proizvođača, prerađivača i drugih dionika povezanih s tradicionalnim mljekarstvom i proizvodnjom sira. Koncept povezuje lokalnu poljoprivredu, očuvanje kulturnog krajolika, lokalnu proizvodnju hrane, gospodarstvo i turizam te pokazuje kako se tradicijski resurs neke regije može razvijati na ekološki i gospodarski smislen način.
Takvi primjeri bili su posebno vrijedni jer omogućuju promatranje održivosti kao cjelovitog razvojnog koncepta, a ne kao izolirane okolišne teme. Održivo gospodarstvo, korištenje lokalnih materijala, obrtništvo, poljoprivreda, energetika, mobilnost, turizam, očuvanje krajolika i obrazovanje međusobno su povezani. Upravo se taj način promišljanja može prenijeti i u obrazovne aktivnosti TICM-a.
Primjeri iz Vorarlberga pritom se ne trebaju predstavljati kao modeli koje je moguće jednostavno preslikati u Međimurje. Njihova je vrijednost prije svega u tome što mogu poslužiti kao inspiracija za prepoznavanje vlastitih lokalnih resursa i razvoj rješenja prilagođenih međimurskom kontekstu. U budućim edukacijama polaznike se može poticati da analiziraju vlastitu zajednicu, identificiraju lokalne dobre prakse, probleme i neiskorištene mogućnosti te osmišljavaju male održive inicijative koje se mogu realno provesti.
Primjena stečenih znanja u edukacijama TICM-a i partnera
Najvažniji rezultat mobilnosti nije samo osobno stručno usavršavanje sudionika, nego mogućnost da se stečena znanja i metode ugrade u buduće obrazovne aktivnosti TICM-a i njegovih partnerskih organizacija.
TICM već provodi različite oblike edukacije građana, poduzetnika i drugih ciljnih skupina, a u suradnji s partnerskim organizacijama sudjeluje i u razvoju programa za osobe kojima je pristup cjeloživotnom obrazovanju otežan. Projekt Aurora znanja upravo je zamišljen tako da znanja stečena kroz europske mobilnosti ne ostanu na razini pojedinih zaposlenika, nego posluže za razvoj novih programa i jačanje ukupnih obrazovnih kapaciteta organizacije. Projekt izrijekom predviđa ugrađivanje stečenih znanja u nove obrazovne programe za građane i poduzetnike, uz poseban naglasak na osobe s manje mogućnosti.
Iskustva iz Vorarlberga mogu se primijeniti pri razvoju praktičnih radionica o održivom načinu života, kružnom gospodarstvu, odgovornoj potrošnji i korištenju resursa, ali i kroz nove metode provođenja edukacija. Klasični sadržaji mogu se nadopuniti radom u manjim skupinama, iskustvenim zadacima, jednostavnim praktičnim projektima, učenjem iz lokalnog okruženja i aktivnostima u prirodi.
U edukacijama za građane mogu se, primjerice, obrađivati teme smanjivanja otpada, ponovne uporabe proizvoda, lokalne i sezonske prehrane, očuvanja prirodnih resursa i održivih svakodnevnih navika. Umjesto isključivo predavačkog pristupa, polaznike se može uključivati u praktične zadatke i male projekte kojima će sami istražiti pojedini problem i osmisliti moguće rješenje.
Poseban potencijal postoji u radu s osobama s manje mogućnosti, što je jedna od važnih ciljnih skupina projekta Aurora znanja. Praktične i iskustvene metode mogu biti vrlo prikladne za polaznike različite dobi, prethodnog obrazovanja i razine samostalnosti jer omogućuju prilagodbu aktivnosti pojedincu. Nije nužno krenuti od teorijskih pojmova poput dekarbonizacije ili cirkularnosti – isti se sadržaji mogu približiti kroz pitanja hrane, stanovanja, prijevoza, potrošnje energije, otpada ili prirode u neposrednom okruženju.
Iskustva stečena na tečaju mogu se koristiti i u edukacijama poduzetnika i zaposlenika poduzeća. Primjeri iz Vorarlberga dobro ilustriraju da održivost nije samo pitanje odgovornosti prema okolišu, nego može biti povezana s inovacijama, lokalnim lancima vrijednosti, energetskom učinkovitošću, korištenjem lokalnih materijala, novim poslovnim modelima i stvaranjem konkurentskih prednosti. U edukacijama se stoga može poticati poduzetnike da održivost promatraju kao dio poslovnog razvoja, a ne samo kao dodatni trošak ili regulatornu obvezu.
Znanja će se prenositi i drugim djelatnicima TICM-a te, prema potrebi, edukatorima i stručnjacima iz partnerskih organizacija. Na taj se način učinak jedne Erasmus+ mobilnosti multiplicira kroz veći broj budućih aktivnosti i krajnjih korisnika.
Stečene kompetencije i doprinos projektu Aurora znanja
Sudjelovanjem na tečaju Ivan Plačko dodatno je unaprijedio kompetencije za osmišljavanje iskustvenih i interdisciplinarnih edukacija, primjenu prirode i lokalnog okruženja kao prostora za učenje te povezivanje okolišnih tema sa zdravljem, kretanjem, prehranom i svakodnevnim životom.
Slike 18, 19 i 20 – Dodjela certifikata, Ivan Plačko i Eva Kathrein.
Posebno vrijednim pokazale su se metode kojima se složene teme održivosti mogu približiti kroz vrlo konkretna iskustva. Umjesto da se održivost obrađuje isključivo kroz definicije i teorijske koncepte, polaznici mogu kroz praktičan rad razumjeti kako njihove svakodnevne odluke utječu na resurse, okoliš, zdravlje i zajednicu.
Program tečaja kao važne kompetencije ističe sposobnost planiranja i vođenja aktivnosti u prirodi, poticanje zdravlja i dobrobiti kroz kretanje i boravak na otvorenom, razvoj ekološki odgovornog ponašanja te primjenu interdisciplinarnog pristupa koji povezuje tjelesnu aktivnost, mentalnu dobrobit, ekološko razmišljanje i suvremene metode obrazovanja.
Stečena znanja time izravno pridonose ciljevima Aurore znanja. Projektom se želi ojačati sposobnost TICM-a za razvoj kvalitetnih i suvremenih obrazovnih programa u području održivosti, ekoloških inovacija i zelenih praksi, a potom ih učiniti dostupnima lokalnoj zajednici. Istodobno se kroz međunarodne mobilnosti prikupljaju europska iskustva i primjeri dobre prakse koji mogu poslužiti kao temelj za nove edukacije, projekte i suradnje.
Zaključak
Mobilnost u okviru tečaja „Experience Environment, Health and Nature Activities“ bila je vrlo zanimljiva i korisna te obilježena izrazito aktivnim i iskustvenim pristupom učenju. Posebnu kvalitetu predstavljala je mogućnost individualiziranog rada s voditeljicama tečaja, koje su se mogle detaljno posvetiti interesima, pitanjima i mogućnostima prijenosa sadržaja u rad TICM-a.
Vrijednost tečaja proizlazila je prvenstveno iz kombinacije praktičnog i iskustvenog pristupa, aktivnosti u prirodi, upoznavanja održive proizvodnje hrane i kružnog gospodarstva te neposrednog promatranja primjera dobre prakse u Vorarlbergu. Održivost se kroz tečaj nije promatrala kao izdvojena okolišna tema, nego kao koncept koji povezuje način života, zdravlje, korištenje resursa, lokalno gospodarstvo, zajednicu i obrazovanje.
Posebno važan rezultat mobilnosti bit će prijenos stečenih znanja u osmišljavanje i provedbu budućih edukacija TICM-a i njegovih partnera. Iskustvene metode, praktični zadaci i korištenje lokalnog okruženja mogu doprinijeti stvaranju pristupačnijih, zanimljivijih i primjenjivijih edukacija za različite ciljne skupine – od građana i osoba s manje mogućnosti do poduzetnika i zaposlenika poduzeća.
Mobilnost je time u potpunosti usklađena s temeljnim ciljem projekta Aurora znanja: kroz razvoj kompetencija TICM-ovih edukatora unaprijediti kvalitetu i raznolikost obrazovnih programa, prenijeti europske dobre prakse u Međimurje te znanjem i razumijevanjem potaknuti pojedince da postanu nositelji održivih promjena u svojoj zajednici. Projekt na taj način ne razvija samo kompetencije pojedinaca, nego dugoročno jača kapacitete TICM-a i njegovih partnera za razvoj održivog obrazovanja u lokalnoj zajednici.
Ova je objava ostvarena uz financijsku potporu Europske komisije. Ona izražava isključivo stajalište njenih autora i Komisija se ne može smatrati odgovornom pri uporabi informacija koje se u njoj nalaze.
