U nastavku prenosimo članak s portala Netokracija o tvrtki Amphinicy Technologies koja se već dva desetljeća vrlo uspješno bavi razvojem softvera vezanog uz satelitsku industriju i komunikaciju sa satelitima. S Amphinicyem smo imali prilike raditi na pripremi i administrativnom praćenju provedbe projekta “Sustav za analizu satelitske telemetrije” kojeg je sufinancirao HAMAG-BICRO u okviru Programa provjere inovativnog koncepta. Rezultati projekta korišteni su i u aplikaciji BLINK koja obrađuje slike koje sateliti šalju čak deset puta brže od softvera NASA-e.
Da mi je netko nedavno rekao da u srcu Zagreba posluje tvrtka koja već gotovo dva desetljeća razvija softver za europske svemirske misije, različite satelitske tvrtke, ali i razvoj obrazovanja u Africi, vjerojatno bih barem skeptično podigla obrvu. No u srijedu sam sjedila baš na balkonu njihovog ureda, smještenog na samom Zrinjevcu, i s njenim direktorom i koordinatoricom ljudskih potencijala, Franom Milošem i Mijom Bašić Stanić, pričala o ovoj niši industrije.
Amphinicy je softv
erska agencija, no njena je posebnost što je usmjerena za razvoj softvera vezanog uz satelitsku industriju i komunikaciju s njima. Iako su vrlo specijalizirani, što im je u posljednjih sedamnaest godina koliko djeluju bila velika prednost, tržište na kojem operiraju nikako nije malo.
Fokus tvrtke oduvijek su bili sateliti:
„Sve je krenulo 1998., kao spin-off projekt koji su pokrenuli ljudi povezani s davnim projektom Astra i dio njih sa zavoda na FER-u. To je vrlo specifična industrija i teško je naći taj spoj iskustva sa softverom i poznavanja industrije pa su nas sve više i više zvali. I danas nam je prilično lako naći projekte zahvaljujući upravo specijalizaciji – softver je danas posvuda, i postoji mnogo tvrtki koje se njime bave, međutim kad malo zađete u taj “space” segment, konkurencija više nije baš velika.“
Tržište na kojem operiraju je globalno – projekcija je da će do 2020. biti vrijedno 250 milijardi dolara. Najveći im je fokus na Europskoj uniji, no to ima i svojih izazova – Hrvatska jedina u EU nema neki status s ESA-om pa se na većinu projekata Amphinicy prijavljuje putem luksemburškog ureda ili kao podizvođač većim europskim tvrtkama, no kada bi postojala državna inicijativa koja bi pogurala domaće izvođače u ovoj niši tehnologije – a ima ih više – stvari bi bile mnogo jednostavnije.
Danas Amphinicy broji tridesetak ljudi u Zagrebu, a otvorili su i ured u Luksemburgu kao podršku tamošnjim velikim klijentima. Osim rješenja za klijente, razvijaju i neke vlastite proizvode, poput projekta BLINK koji obrađuje slike koje sateliti šalju čak deset puta brže od softvera NASA-e.
No kako je to raditi softver za satelite i ostala “svemirska” posla i to iz Hrvatske? Ponekad su ispred industrije, kaže Frane:
„Ova industrija malo kaska za drugima kada je riječ o softveru jer su navikli da ga rade RF inženjeri, koji se bave radio valovima, no tehnologija ih je prešla.“
Osim projekata kakve biste očekivali od tvrtke koja se bavi satelitima, poput rada na Copernicusu, Amphinicy svoje tehnologije primjenjuje i na mnogo drukčije načine – s UN-om i UNHCR-om, primjerice, rade na projektima za e-učenje i satelitskoj medicini.
Ne očekujemo da netko s fakulteta izađe već spreman za ovu nišu
Svaki razvoj softvera zanimljiviji je ako je primijenjen, kaže Frane.
„Radimo puno u Javi, Pythonu, Javascriptu, Groovyju, ne kaskamo u programskim jezicima, već smo nekad možda i previše proaktivni u industriji koja je konzervativna i istu tehnologiju koristi 15 godina. Često smo i trendseteri te “evanđelisti” novih tehnologija u tom sektoru.
Ako imate širu sliku i znate da će dio na kojem radite omogućiti Europskoj svemirskoj agenciji da lansira pet satelita koji će pomoći poljoprivredi, to je zbilja zanimljiv posao. Zato često putujemo i vodimo ljude da vide gdje se njihov softver upotrebljava, kako bi vidjeli u praksi i osvijestili se koliko je njihov rad u tome bitan.“
Kako nitko s fakulteta ne izlazi kao softveraš prekaljen za satelitsku industriju, u Amphinicyju poprilično rade na edukaciji. Osoba dobro potkovana tehničkim znanjem koju zanima industrija ili osoba dobro upućena u industriju koja ima i neke tehničke vještine, dobre su kombinacije. Kod njih najviše rade FER-ovci, a potom i PMF-ovci te TVZ-ovci, a kako je područje vrlo specifično, trude se da ljudi kod njih što duže ostanu.
Dva dana u tjednu imaju kuhani ručak u tvrtki, redovito odlaze na teambuildinge i organiziraju druženja, a atmosfera u tvrtki prilično je bliska. Mia tu radi već četiri godine i ni ne pomišlja da ode negdje drugdje, kaže mi u neformalnom razgovoru.
Kad narastem, bit ću developer za satelite?
Trenutno traže osobu koja će biti zadužena za kvalitetu softvera, jer im je upravo kvaliteta koda iznimno bitan segment – i ne samo njima, već njihovim klijentima. Ono što traže od kandidata, osim dobrog znanja engleskog, je da su voljni i sposobni raditi na dugotrajnim projektima, kaže Mia:
„Tražimo nekog proaktivnog, tko je voljan uvijek učiti nove stvari i ima u sebi pravu znatiželju. To je pogotovo bitno jer je ovo za većinu ljudi nova industrija. U tvrtki smo svi povezani na prijateljskoj bazi i uvijek možete pitati za savjet i pomoć, imamo svoja interna predavanja i dijeljenje znanja nam je iznimno bitno.“
Nalazite li se u ovom opisu, ne libite se javiti im se putem platforme Netokracija.Poslovi i isprobati jednu novu industriju.
izvor: Tena Šojer, netokracija.com
