U ponedjeljak, 23. svibnja u multimedijalnoj dvorani TICM-a, istaknuti hrvatski astronom Ante Radonić održao je predavanje na temu svemirskog teleskopa James Webb. Predavanje je organiziralo Astronomsko društvo VEGA u sklopu projekta ITEO – Popularizacija STEM-a u Međimurju .

Predavanje Ante Radonića. Foto: AD Vega.
G. Radonić predavanje je započeo uvodnim predstavljanjem nedavno snimljene fotografije akrecijskog diska crne rupe Sagittarius A u središtu naše galaksije. Fotografija je objavljena prije nepuna dva tjedna. Sama crna rupa ima masu preko 4 milijuna puta veću od mase Sunca, a rupa udaljena je od Zemlje cca. 27 tisuća svjetlosnih godina. Na projektu je radilo oko 300 znanstvenika i 80 instituta. Koliko je pothvat bio težak slikovito je opisao g. Radonić: “Svojevremeno je jedan današnji astronaut štapom izbacio na površinu mjeseca golf lopticu, za snimiti tu lopticu treba radio teleskop širok kao čitava Zemlja. Oni su to i napravili, napravili su virtualni teleskop promjera 10700 km, velik gotovo kao čitava zemlja. Povezali su radioteleskope širom svijeta i dobili virtualni teleskop”.

Ante Radonić. Foto: AD Vega.
Teleskop James Webb snima objekte u infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra. Cijeli projekt James Webb svemirski teleskop trajao je oko 20 godina zbog stalnih produljenja rokova izazvanih tehničkim poteškoćama. Teleskop je stajao 10 milijardi američkih dolara, lansiran je prošle godine raketom Ariane 5 iz europskog kozmodroma u francuskoj Gvajani. Putovao je 10 mjeseci do točke L-2 (Lagrangeova točka L-2) oko koje orbitira. Svaka dva do tri tjedna potrebna je korekcija putanje pomoću motora integriranih u sami teleskop. Točka L-2 jedna je od pet Lagrange-ovih točaka u sustavu Sunce – Zemlja na kojima mali predmet, pod utjecajem gravitacijske sile dvaju većih tijela (Zemlje i Sunca) ostaje u orbiti i to na približno jednakoj udaljenosti u odnosu na ta dva veća tijela. Točka L-2 nalazi se otprilike 1,5 milijun kilometara od Zemlje, a posebno je važna za James Webb teleskop jer je suma gravitacijskih sila koje na njega djeluju jednaka centrifugalnoj sili što omogućuje da teleskop uvijek ostane na istoj poziciji u odnosu na Zemlju i Sunce. Također, budući da teleskop snima objekte u infracrvenom spektru, koji zapravo označava toplinu, važno je da bude što hladniji, a točka L-2 mu upravo to omogućuje budući da će najveći dio vremena biti u Zemljinoj sjeni.

Lagrangove točke

Teleskop James Webb.
Instrumenti teleskopa podijeljeni su na 4 grupe: instrument za srednji dio infracrvenog zračenja snima do 28 mikrona, kamera za blisko infracrveno zračenje, spektrometar za blisko infracrveno zračenje i bliski infracrveni uređaj za snimanje i spektrograf bez proreza/senzor za fino navođenje. Teleskop snima: planete, komete, asteroide, prašinu oko zvijezda i hladnije zvijezde. Projekt je nastao u suradnji triju svemirskih agencija: američke NASA-e, europska ESA-e i Kanadske svemirske agencije. Teleskop je već snimio prve fotografije zvijezda. G. Radonić je na kraju predavanja nadodao kako prave rezultate možemo očekivati tek kroz mjesec kada svi elementi teleskopa završe s kalibriranjem.
- Foto: AD Vega.
- Foto: AD Vega.