Poduzetnici, predstavnici županijskih i gradskih vlasti, obrazovnog sektora i poduzetničkih potpornih institucija u srijedu, 11. ožujka 2019. godine, u prostorima Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje, udružili su snage i razvili skup preporuka za uključivanje digitalne transformacije i rezultata projekta DIGITRANS u regionalne strateške dokumente.
Radionica je bila zamišljena tako da se dionici uključeni u gospodarski razvoj sjevernog dijela Republike Hrvatske upoznaju s konceptom digitalne transformacije, trenutnim stanjem digitalizacije u hrvatskom privatnom i javnom sektoru te Digitrans metodom kao jednim od mogućih načina za digitalnu transformaciju navedenih sektora. Ključni cilj radionice bio je upravo razvoj konkretnih i praktičnih preporuka koje se mogu jednostavno integrirati u županijske i lokalne razvojne strategije temeljem kojih će se poticati sveobuhvatna primjena digitalne transformacije.
Svaka je grupa bila sastavljena od sudionika iz različitih sektora što je pridonijelo produktivnoj raspravi.
Radionicu su organizirali Tehnološko-inovacijski centar Međimurje (TICM) i Fakultet organizacije i informatike Varaždin Sveučilišta u Zagrebu (FOI), hrvatski partneri transnacionalnog projekta Digitalna transformacija dunavske regije – DIGITRANS.
U prvom dijelu radionice g. Ivan Plačko, direktor TICM-a, pozdravio je sve prisutne i upoznao ih s DIGITRANS projektom i njegovim rezultatima. Razvijena Digitrans metoda, uspostavljeni regionalni inkubacijski centri u kojima se održavaju interaktivni mješoviti treninzi (kombinacija učioničke nastave, online i individualnih savjetovanja) te platforma Digitrans.me koja sadrži cjelokupni pregled Digitrans metode i detaljno vodi korisnika kroz proces digitalne transformacije najvažniji su rezultati projekta. Kako bi se osigurala njihova post-projektna održivost, ključno je prenijeti glas o njihovoj dostupnosti među ciljnim skupinama projekta, čemu je poslužila i ova regionalna radionica u TICM-u.
Ivan Plačko, direktor TICM-a u uvodnom je dijelu objasnio sudionicima svrhu radionice i predstavio im projekt DIGITRANS.
Prof. dr. sc. Vjeran Strahonja objasnio je koncept digitalne transformacije. Pričao je o sve bržem razvoju tehnologije i nezaobilaznosti digitalne transformacije poslovanja. Dotaknuo se i područja EU politika vezanih uz digitalne tehnologije i digitalizaciju. Istaknuo je važne pokazatelje, politike i inicijative koje je važno pratiti, posebno od strane donositelja odluka. Istaknuo je Digital Trasnformation Scoreboard (DTS) koji prati napredak u području integracije digitalnih tehnologija u zemljama članicama EU i DESI Index koji prati napredak država članica EU u području digitalizacije, a sastoji se od pet poglavlja: Povezivost, Ljudski kapital, Upotreba internetskih usluga, Integracija digitalne tehnologije te Digitalne javne usluge. Prof. Strahonja je izlaganje završio zaključkom kako digitalna transformacija nije ad-hoc proces već sustavno i strateško unaprjeđenje poslovnog modela poduzeća primjenom digitalne tehnologije uz kojem ključnu ulogu imaju upravo ljudi.
Prof. dr. sc. Vjeran Strahonja okupljenima je objasnio koncept digitalne transformacije.
Sudionike je s postojećim strategijama na EU, nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini detaljnije upoznao g. Plačko. Nadovezao se na temu DESI indexa i podrobnije ga objasnio ističući statističke podatke koje jasno dočaravaju napredak Hrvatske u području digitalne transformacije. Hrvatska zauzima 22. mjesto od ukupno 28 država članica EU, pri čemu je u 2018. godini zabilježen napredak. Hrvatski građani Internetom se koriste više od prosjeka, a poduzeća su sve spremnija kada je u pitanju uvođenje digitalnih tehnologija. S druge strane, i dalje bilježimo ispodprosječne rezultate u području povezivosti, stoga kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti digitalne transformacije Hrvatska mora intenzivno raditi na poboljšanju svoje širokopojasne infrastrukture. Ključnu ulogu u navedenom ima Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, kao stručna podrška Vladi RH pri razvoju digitalne infrastrukture i javnih digitalnih usluga te popularizacije razvoja digitalnog društva u svim područjima života i djelovanja hrvatskih građana, gospodarstva i javnog sektora. Nadalje, iako postoji niz strategija na različitim razinama razvoja, činjenica je kako konkretnih i mjerljivih ciljeva, prioriteta i/ili mjera vezanih uz digitalnu transformaciju – nema.
S postojećim strategijama na EU, nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini sudionike je detaljnije upoznao g. Plačko
G. Boris Kikelj, sektorski koordinator za razvoj digitalnog društva u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva govorio je o ulozi te organizacije u implementaciji strategije razvoja digitalnog društva u Hrvatskoj. Spomenuo je projekt START, na kojem trenutno rade, a koji bi trebao omogućiti otvaranje poduzeća s bilo kojeg mjesta unutar 48 sati, ispunjavanjem samo jednog digitalnog obrasca. To planiraju postići povezivanjem institucija nadležnih prilikom pokretanja poduzeća u jedan digitalni servis.
g. Boris Kikelj, iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva govorio je o ulozi i inicijativama ureda.
Nakon uvodnog dijela i kratkog odmora uz kavu, sudionici su prionuli na konkretan zadatak u drugom dijelu radionice koji je bio posvećen razvijanju preporuka za ukjučivanje digitalne transformacije u strateški razvoj regije. Sudionici su podijeljeni u četiri grupe i dobili su zadatak odgovoriti na četiri pitanja vezana uz razvoj preporuka, a za svako pitanje imali su na raspolaganju 10 do 15 minuta. Odgovaranjem na pitanja sudionici su iznosili svoje savjete i preporuke. Na svakom se od četiri stola nalazilo se po jedno pitanje, a za svakim stolom raspravu je vodila jedna moderatorica, one su bile doc. dr. sc. Martina Tomičić Furjan, doc. dr. sc. Katarina Tomičić Pupek, Lana Škvorc s FOI-a te Lea Trojnar Mustak iz TICM-a. Na kraju rasprave, moderatori su prezentirali glavne zaključke koji će biti obrađeni i proslijeđeni sudionicima radionice i ostalim dionicima strateškog razvoja regije.
Svi su sudionici bili vrlo aktivni i dali mnoštvo kvalitetnih prijedloga.
Za kraj izdvajamo nekoliko zaključaka donesenih na radionici, a to je da je nužno potrebna promjena razmišljanja, osvještavanja opće javnosti o tome što je digitalna transformacija i zašto ju je važno provesti u gospodarstvu, ali i u javnom sektoru. Neophodno je revidirati lokalne, regionalne i nacionalne strategije tako da svi projekti i inicijative posvećene digitalnoj transformaciji imaju svoje uporište, dok je s druge strane bitno da poticaj za donošenje strategija kreće od njihovih krajnjih korisnika (s fokusom na poduzetnike). Oni su ti do kojih, suradnjom i umrežavanjem s drugim poduzetnicima, najprije dolaze posljednji trendovi u razvoju tehnologije i svakako im je u interesu da im državne i lokalne vlasti omoguće infrastrukturu i preduvjete za unaprjeđenje poslovanja.
Još jedan dokaz produktivnosti radionice je što je na svakom pitanju ponestalo mjesta na papiru predviđenom za odgovore.
Naposljetku, svi su se složili kako je vrlo važno educirati cjelokupnu javnost te posebno poduzetnike o digitalnoj transformaciji i osvjestiti ih o postojanju i dostupnosti različitih metoda i alata koji im u tome mogu pomoći, a jedan od primjera su metoda, alati i program treninga razvijenih u okviru DIGITRANS-a. Svi su se složili da bi poduzetnicima koji žele digitalno transformirati svoje poslovanje, ali nemaju dovoljno resursa i znanja, trebalo pružiti kontinuiranu mentorsku podršku, a i dodatno ih potaknuti različitim stimulativnim financijskim mjerama.
Prilikom rasprave o važnim temama od strateškog značaja za gospodarstvo i kvalitetu života, kao što je ova, vrlo je bitno uključiti što širi krug dionika i prikupiti njihovo mišljenje i prijedloge. Tim više, vrlo nam je drago što je ova radionica rezultirala tako dobrim odazivom i velikim brojem kvalitetnih prijedloga i mišljenja.
