U tijeku je provedba četvrtog po redu Erasmus+ projekta Kozmos znanja s ciljem kontinuiranog učenja i osposobljavanja TICM-ovih edukatora. Projekt Kozmos znanja provodi se u sklopu Ključne aktivnosti 1 u području obrazovanja odraslih. Korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u podučavanju prepoznali smo kao ključni izazov u post-pandemijskom razdoblju, a važnost digitalne pismenosti građana nikad nije bila veća. Sudjelovanjem TICM-ovih edukatora na strukturiranim tečajevima te razvojem vlastitih kompetencija, unaprijedit će se kvaliteta i kvantiteta obrazovnih programa koji se provode u TICM-u.
Simona Žikić tako je sudjelovala na strukturiranom tečaju „Digital Media Literacy: Essential Skills for the Digital Age“ od 11. do 15. srpnja 2022. godine u Amsterdamu. Europass Teacher Academy smjestio se u tihoj i mirnoj ulici u samom centru grada do koje vodi šetnja uz desetke kanala.
Digitalni mediji danas imaju važnost kakvu nitko nije mogao predvidjeti prije petnaestak godina. Koriste se u svakom aspektu života te ih neprestano konzumiramo. Posljedica navedenog razlika je u ključnim vještinama koje su bile važne tada i danas. Mediji su sve što nas okružuje – knjige, filmovi, oglasi, web stranice, društvene mreže, web platforme i drugo. Zbog količine vremena provedenog konzumirajući medije, iznimno je važno biti digitalno pismen o čemu govori Hobbsov AACRA model. To znači imati sposobnost pristupiti, analizirati, evaluirati, stvoriti i činiti (Access, Analyze, Evaluate, Create and Act) koristeći sve vrste komunikacije. AACRA model korišten je tijekom cijelog tjedna kako bi polaznici tečaja bolje shvatili svijet digitalnih medija i na koje načine oni utječu na nas. Utjecaj medija na društvo i na pojedince ne može se razumijeti ukoliko ne razumijemo algoritme. Algoritmi su računalne funkcije koje se mogu implementirati u računalne sustave, a mogu ažurirati svoje ponašanje kao odgovor na iskustvo (ulazni podaci) i metrike performansi (Osoba i Welser IV, 2017). Oni su ključna sastavnica funkcioniranja i poslovnog modela društvenih mreža i sadržaja koje nam plasiraju. Algoritmi pretraživanja i algoritmi za filtriranje sadržaja pružaju nam i prilagođavaju informacije na temelju korisnikovih želja, potreba, povijesti interakcije („lajkanje“, dijeljenje, pretplata, komentiranje). Algoritmi nam pružaju informacije i vijesti koje potvrđuju naša uvjerenja, što je posebno zabrinjavajuće kad se radi o događajima u svijetu o kojima bi trebali imati objektivne i točne informacije na temelju kojih ćemo donositi svoje stavove i reagirati. Pružanjem takvog sadržaja stvaraju se lažne vijesti.
Vrste lažnih vijesti
Postoji sedam vrsta lažnih vijesti: satira, odnosno parodija, sadržaj koji navodi na krivi zaključak, oponašanje pravih izvora, stvaranje sadržaja koji je 100% lažan, neusklađenost naslova i vizuala sa sadržajem, lažan kontekst te manipuliran sadržaj u svrhu obmane. Svim navedenim načinima širenja lažnih vijesti svrha je obmana javnosti na ovaj ili onaj način. Lažne vijesti mogu se činiti bezopasnima, no činjenica da se šire ogromnom brzinom, a velik broj ljudi i dalje ih ne zna prepoznati, je zastrašujuća. Prošla predsjednička kampanja u SAD-u bila je najbolji pokazatelj štete društvenih mreža i lažnih vijesti za cijelo društvo jedne zemlje ukoliko se šire nekontrolirano, kada se dogodio slučaj pucnjave u restoranu u Washingtonu zbog lažnih vijesti koje su tvrdile da restoran predstavlja skrivenu bazu pedofila u koju je uključena predsjednička kandidatkinja Hillary Clinton i članovi njezine kampanje. Načini prepoznavanja lažnih vijesti prikazani su na infografici u nastavku.
Online privatnost također je iznimno relevantno područje koje je bilo pokriveno tečajem. Tijekom posljednjih nekoliko godina svjedočili smo mnogim situacijama u kojima su podaci građana korišteni u svrhe s kojima oni nisu bili upoznati, a nisu bili svjesni da je netko „uzeo“ njihove podatke. Korištenjem interneta ostavljamo tragove svojih podataka na različite načine – pregledom web stranica, kupnjom putem interneta, preuzimanjem aplikacija, pretraživanjem pojmova na Googleu, itd. Pojava društvenih mreža dodatno je pogoršala situaciju jer smo počeli dobrovoljno dijeliti svoje preferencije, stavove i privatne živote. Čak i kad ne dijelimo vlastiti sadržaj, poduzeća promatraju naše ponašanje na temelju vremena zadržavanja na nekom videu, fotografiji, tekstu, komentiranja te „lajkanja“. Facebook i mnoge druge kompanije bile su dio mnogih skandala vezanih uz prikupljanje podataka bez znanja korisnika u političke svrhe. Kako bi se što više zaštitili od sličnih scenarija, potrebno je educirati se o ovoj problematici i građanima ponuditi rješenja. Za početak, korisno je provjeriti jesu li hakeri „procurili“ (eng. leaked) Vaše podatke sa stranica čiji ste korisnik na stranici Have I Been Pwned?. Nadalje, svoje korisničke račune možete osigurati tzv. password managerima kojima se generiraju različite, kompleksne lozinke za svaki račun. Neki od njih su https://www.lastpass.com/ i https://1password.com/. Preporuča se i korištenje verifikacije u dva koraka gdje je to moguće kako bi se dodatno zaštitili. Antivirusni programi također su važan saveznik u borbi za vlastitu online privatnost i sigurnost.
Simona Žikić na dodjeli certifikata s edukatoricom Ceciliom Iris Baldo
Cjelokupan tečaj bio je namijenjen promišljanju i diskusiji o navedenim temama kroz različite aktivnosti i korištenjem alata poput Mentimetera, Padleta, Spinner Wheela, Canve, Meme Creatora i mnogih drugih. Tehnologija je u naše živote donijela mnoge pozitivne, ali i negativne stvari. Da bi se zaštitili od negativnih, potrebno je educirati građane i razgovarati o navedenim temama kroz radionice i edukacije, a širenje svijesti o ovim temama u zajednici svakako je daljnji korak TICM-ovih edukatora.
Ova objava odražava isključivo stajalište autora objave i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.
